Jedna ili dvije cijevi kod radijatora?

Već kod dimenzioniranja radijatora mora biti utvrđeno prema kojem se sustavu polažu vodovi dovodnih cijevi prema radijatoru i odvodnih cijevi od radijatora. Na raspolaganju stoje sustavi s jednom cijevi i s dvije cijevi.

Na prvi pogled se čini da je princip funkcioniranja postrojenja grijanja vrlo jednostavan. Voda se zagrije termički ili u kotliću za grijanje, dovodnim se cijevima transportira do radijatora i nakon predaje topline ponovno se vraća prema proizvođaču topline. I krug se zatvara. A upravo taj način razmišljanja u praksi često dovodi do problema.

Naime, već kod dimenzioniranja radijatora mora biti utvrđeno prema kojem se sustavu polažu vodovi dovodnih cijevi prema radijatoru i odvodnih cijevi od radijatora. Na raspolaganju stoje sustavi s jednom cijevi i s dvije cijevi. Kod sustava s dvije cijevi zagrijana voda struji prema radijatoru preko sustava dovodnog voda i nakon toga se preko odvodnog voda vraća k proizvođaču topline.

Ako se koristi sustav s jednom cijevi, onda su radijatori na izvjestan način sastavni dio prstenastog, odnosno kružnog voda. Voda teče od jednog radijatora k drugom. Prednost dvocijevnog sustava je u tome da se svaki radijator opskrbljuje s približno jednakom temperaturom dovodne vode. Stoga radijatori koji su iste veličine kod iste temperaturne razlike između dolaznog i odlaznog voda postižu istu toplinsku snagu. Daljnji plus sustava je u tome da radijatori malo utječu jedni na druge.

Dakle, ako se zatvori neki radijator, to u tehničkom smislu sustava nema utjecaj na toplinsku snagu drugoga. Drukčije to izgleda kod jednocijevnog sustava. Budući da ovdje zagrijana voda teče od jednog radijatora k drugom, odnosno da je povratna voda iz radijatora broj 1 sasvim ili djelomice dolazna voda za radijator broj 2, smanjuje se temperatura vode. Zato radijator broj 2 mora biti veći od radijatora broj 1, kako bi postigao istu toplinsku snagu.

Ako se zatvori jedan radijator u jednocijevnom sustavu, drugim radijatorima stoji na raspolaganju veća temperatura dolazne vode. Tako zatvaranje radijatora u jednocijevnom sustavu povećava toplinsku snagu drugih radijatora.

Usklađivanje

Iako radijatori u dvocijevnom sustavu postižu istu toplinsku snagu, to ne znači da i reagiraju jednako brzo. Ako su prilikom planiranja ili instalacije napravljene pogreške, može se dogoditi da se npr. radijator u kuhinji brže zagrije od onoga u dječjoj sobi. Razlog za ovo lako se može objasniti: u ovom slučaju kuhinja se zasigurno nalazi u blizini proizvođača topline. Dakle, dovodni i odvodni vod kuhinjskog radijatora je kraći od onoga za dječju sobu. Kako bi se postiglo da se svi radijatori jednog stana jednako brzo zagriju, na raspolaganju stoje dvije mogućnosti: jedna je pobrinuti se za to da su cijevi koje dovode i odvode zagrijanu vodu do radijatora otprilike jednake duljine.

Kako se to postiže, iako su radijatori svi različito udaljeni od proizvođača topline, pokazuje Tichelmann-sustav. Ako se polaganje cijevi odvija u skladu s Tichelmann-sustavom, onda se radijatoru koji ima kratki dolazni vod pridružuje dugi odlazni vod, ili obrnuto. Na taj način proizlaze isti tlačni gubici za svaki priključak radijatora.

Tako se svi radijatori zagriju jednako brzo. Budući da se kod tog sustava ne mogu odabrati isključivo najkraći cijevni putovi, onda je dvocijevni sustav prema Tichelmannu skuplji od drugih na temelju toga što je potrebno više cijevi. Daljnji nedostatak Tichelmann-sustava je u tome da naknadne izmjene uvijek imaju utjecaj barem na dijelove postrojenja. Jer, ako se naknadno instalira daljnji radijator, onda se automatski mijenjaju duljine dovodnih i odlaznih cijevi. Stoga se danas u praksi koristi pretežito druga mogućnost.

Kod nje se kod dvocijevnih postrojenja za grijanje ne radi s usklađivanjem duljina dovodnog i odvodnog voda, već s hidrauličkim ujednačavanjem. Kod hidrauličkog izjednačavanja obračunavaju se odnosi tlakova i prostorne struje u postrojenju i reguliraju tako da se svaki radijator opskrbi zagrijanom vodom u skladu s njegovim toplinskim potrebama.

Izvor: masmedia.hr