Regulacija vlage promatranjem i reguliranjem stambene klime


Sigurno Vam je poznat efekt hladne boce iz frižidera koja na toplom sobnom zraku postaje vlažna. Na njoj se kondenzira vlaga iz zraka jer nije dosegnuta točka rosišta. Isto se događa zimi na unutarnjoj strani hladnih vanjskih zidova-naročito na starijim zgradama-.

od smanjene ili nepostojeće toplinske zaštite obično su vanjski kutovi, rubovi stropova, prozorski otvori te površine iza namještaja tako hladni da se upravo tu kondenzira vlaga. Proces je brži i snažniji, što je sobni zrak vlažniji.

U stanovima s koncentracijom vlage zraka od 70 do 90 % često dolazi i do pojave stvaranja gljivica plijesni na vlažnim zidnim površinama. To se često može izbjeći- neovisno o građevinskim nedostacima -tako što se pravilnom izmjenom zraka u vrijeme razdoblja grijanja osigurava klima prostora s relativnom vlagom od 40 do 60% (pri sobnoj temperaturi od 20 °C).

To je moguće realizirati uređajima za ventilaciju ili jednostavno otvaranjem prozora, takozvanim udarnim provjetravanjem kada indikator higrometra prekorači vrijednost od 50% u hladnom razdoblju godine odnosno 60% u blagom jesenskom ili proljetnom razdoblju.

U hladnijim prostorijama do 16°C relativna vlažnost kreće se oko 60%. U jako zagrijanim prostorijama relativna vlažnost pada na 30 do 40 %, što sa zdravstvenog aspekta nije opasno.

Ljeti je vanjski zrak topao i vlažan. U podrumu je to problem za hladne zidne i podne površine. Tu se u toplom razdoblju prostor ne smije provjetravati, u protivnom doći će do ljetnog kondenziranja na hladnim površinama identično kao na hladnoj boci s početka teksta. Provjetravanje je dopušteno samo onda kada je vani hladnije nego unutra.

Promišljenim provjetravanjem u hladnom godišnjem dobu štedite troškove grijanja

Oduvijek se moralo provjetravati razborito. O plijesni u stambenim prostorima pisalo je još u Bibliji, u 3. knjizi Leviti, poglavlje 14, stihovi 34-48. Propusne kuće kakve su se prije 2000. godine gradile u Mezopotamiji nisu nikada bile garancija za zdravu higijenu stanovanja.

Danas međutim želimo dobar, ugodan zrak uz minimalnu potrošnju energije grijanja. Rješenje predstavlja dobra toplinska zaštita omotača zgrade s modernim prozorima i staklima te promišljenim provjetravanjem. Aktivnim provjetravanjem preko prozora vlaga prostornog zraka u zimskom razdoblju može se ograničiti na 30-60 %.

Troškove grijanja uštedjet ćete tako što ćete tijekom dana u više navrata kratko širom otvarati prozore. Pri tome će vrlo brzo doći do izmjene starog, potrošenog i vlažnog zraka naročito za hladnijeg vremena(kod mraza maksimalno 5 minuta) s hladnim ali suhim svježim zrakom. Sljedeći vremenski plan provjetravanja pokazat će Vam kako ćete prilagoditi otvaranje prozora prema godišnjem dobu.

Što je zrak vani u toplijim prijelaznim razdobljima vlažniji, to prozori moraju ostati duže otvoreni.

Preporuke za provjetravanje otvaranjem prozora svaka dva sata Neophodno trajanje provjetravanja u cilju izmjenu zraka kod udarnog provjetravanja (prozor širom otvoren ako nema vjetra) prema vanjskoj temperaturi u skladu s godišnjim dobom. Mjeseci na koje se odnosi navedeno vrijeme provjetravanja Aproksimativno vrijeme provjetravanja u ovisnosti o vanjskoj temperaturi

- Prosinac/siječanj/veljača 4 - 6 minuta

- Ožujak/studeni 8 - 10 minuta

- Travanj/listopad 12 - 15 minuta

- Svibanj/rujan 16 - 20 minuta

- Lipanj/srpanj/kolovoz 25 - 30 minuta

Deset važnih savjeta stručnjaka za prevenciju nastanka gljivica plijesni Ukoliko postoji rizik od nastanka gljivica plijesni u stanu možete odmah reagirati prvenstveno izmjenom navika stanovanja i prilagodbom ponašanja.

Međutim rizik uvijek postoji:

U starijim zgradama s početka 80.-tih godina zbog nedovoljne toplinske zaštite U novogradnjama zbog povećane građevinske vlage, naročito prve zime Generalno zbog postojanja nepropusno zatvorenih prozorskih fuga Zbog velike proizvodnje vlage od strane stanara , primjerice tuširanjem, sušenjem rublja ili zbog većeg broja sobnog bilja u stanu.

Ukoliko se pridržavate ovih preporuka u Vašem stanu neće biti oštećenja od pojave plijesni, naravno ukoliko nema značajnih građevinskih nedostataka.

1. svakodnevno provjetravati u više navrata

Najmanje 2 do 3 puta dnevno, inače uvijek prema indikatoru higrometra. Jednokratno provjetravanja stana dovoljno je samo u rijetkim slučajevima. U interesu higijenski zdravog zraka kojeg udišemo potrebno je stan temeljito provjetravati u prisutnosti stanara najmanje 3 do 4 puta dnevno.

Najbolju orijentaciju nudi higrometar. Naročito u starijim zgradama( do ca. 1980. godine) mora se provjetravati u zimskom razdoblju( ispod +5 °C) te ispod 50 % relativne vlažnosti. Kod ustrajnog mraza trebalo bi uz dovoljno provjetravanje podesiti relativnu vlažnost ispod 40%.

2. Zimi samo udarno provjetravanje

Prozorska klupica mora biti slobodna, nagibno provjetravanje rashlađuje i povećava troškove grijanja. U vrijeme razdoblja grijanja u svakoj prostoriji treba kratko širom otvoriti prozore kako bi se postigla efektivna izmjena zraka. Ukoliko su prozorske klupice zauzete to nije moguće, ipak svaka soba zahtijeva otvaranje kompletnog prozora.

U razdoblju od listopada do travnja nagibno provjetravanje ima samo štetne posljedice. S jedne strane izmjena zraka je spora, a s druge strane iznimno brzo hlade se površine oko prozora te pod. Nagibno provjetravanje odgovorno je za povećane troškove grijanja.

3. Uvijek provjetravati kratko vrijeme

Uobičajeno je dovoljno 10 do 15 minuta., kod mraza je dovoljno 5 minuta. Izmjena potrošenog zraka novim, svježim zrakom funkcionira kod niskih temperatura brzo. Ispod +5°C dovoljno je maksimalno 5 minuta.

Kod viših vanjskih temperatura vrijedi iskustveno pravilo:

- Pri temperaturi od 5-10 °C trajanje provjetravanja 5 do 10 minuta

- Pri temperaturi od 10-15 °C trajanje provjetravanja 10 do 15 minuta

- Pri temperaturi iznad 15°C provjetravanje prema želji, prema zdravlju

4. Provjetravanje za vrijeme kišnog vremena

Hladni zrak može preuzeti vrlo malo vlage.Čak i kada hladni zrak pri kiši i magli sadrži 90 do 100 % vlage; zagrijan u stanu rezultira suhim toplim zrakom s ca. 30 % vlage, koji opet može preuzeti 50-60% nove vlage u stanu. Da se vlaga ne bi povećala mora se ponovno provjetravati.

5. Opterećenje vlagom eliminirati direktnim provjetravanjem

Razvoj vlage u kupaonici i kuhinji uvijek izvoditi direktno vani, nikada u stanu. Vlaga zraka nikako se ne smije duže vrijeme raspoređivati u stanu, zato za pojedine prostorije vrijedi pravilo: spavaću sobu provjetravati odmah nakon ustajanja; kupaonicu odmah nakon tuširanja; kuhinju za vrijeme i nakon kuhanja; stan- sve prostorije prije odlaska na počinak.

6. Zagrijavajte sve prostorije

Sobne temperature ne smiju biti niže od +18°C. Vrata prostorija koje se manje zagrijavaju obavezno zatvarajte. Vodite računa o tome da se prostorije ne rashlađuju, hladne sobe ugroženije su od pojave plijesni. Vodite računa da temperature u prostorijama koje se ne koriste stalno ne padaju ispod +18°C. Potpuno hlađenje i grijanje povećavaju troškove grijanja.

Spavaća soba ugodnija je s nešto nižom temperaturom. Zbog opasnosti od plijesni preko dana je zagrijte na temperaturu između 18° i 20°C. Vrata između hladnijeg i toplijeg stambenog područja držite zatvorenima. Vlažan topli zrak kondenzira se inače u hladnim prostorijama.

7. Odsutnost preko dana nije problem

Pravilo ponašanja kod provjetravanja u vrijeme odsutnosti je odlučujuće tako da ništa ne može krenuti po zlu. Onaj tko cijeli dan nije kod kuće ne smije rashladiti stan ispod +18°C. Provjetravanje nije potrebno tako dugo dok nema velikih opterećenja vlagom.

Tako i zaposleni moraju voditi računa o provjetravanju ujutro, navečer i preko vikenda., sukladno već navedenim orijentacijama. Tako u vrijeme odsutnosti ne mogu nastati štete od vlage.

8. Namještaj mora imati razmak prema vanjskim zidovima

Namještaj uz vanjske zidove naročito veliki ormari zahtijevaju razmak od najmanje 5 cm, u starijim objektima najmanje 10 cm. Vanjski zidovi posebice u starijim zgradama izrazito su hladni.To nije nikakav građevinski nedostatak već je uvjetovano starošću gradnje. Upravo tu se pokazalo izuzetno nepovoljnim da gotovo iza svih elemenata za uređenje stana dospijeva vrlo malo topline te se takve površine još snažnije hlade.

Što je toplinska zaštita vanjskih zidova lošija, što je stambena klima hladnija i vlažnija, to se prema vanjskim zidovima mora zadržati veći razmak. U pojedinačnim slučajevima dovoljno je 5 cm, u većini slučajeva ipak 10 cm, a u ekstremnim slučajevima i 20 cm kod masivnih komada namještaja.

9. Bez sušilice rublja u stanu

Sušenje rublja u stanu nije nikakav problem uz dobro grijanje i provjetravanje. Kada god je to moguće rublje treba sušiti vani, u suhim podrumima ili na suhom tlu. Ukoliko nemate takve mogućnosti onda uz poseban oprez možete rublje sušiti u stanu.

Prilikom sušenja rublja u stanu određena prostorija mora biti dobro zagrijana. Vrata držite zatvorenim te za vrijeme sušenja uz često udarno provjetravanje. Tako dugoročno neće nastati nikakva opterećenja.

10. Bez provjetravanja podruma ljeti

Podrumske prostorije provjetravajte samo kada je vani hladnije nego unutra. Specijalni slučaj čine hladne podrumske prostorije u ljetnim mjesecima. Upravo u rano ljeto topli zrak izvana je štetniji jer se njegovo opterećenje vlagom kondenzira na hladnim građevinskim elementima i predmetima za uređenje. Za razliku od zimskog razdoblja ovdje se ne smije provjetravati.

Prostorije u podrumu mogu se provjetravati samo kada je vani hladnije nego unutra. Ljeto je to slučaj noću ili u ranim jutarnjim satima. Kada se radi o potrebi za toplinom umjesto vanjskog provjetravanja i po ljeti treba podrumske prostorije zagrijati. Stambenu klimu mjerite pomoću Fischer higrometara za jednostavnu kontrolu vlažnosti prostornog zraka.


Izvor: bundesamt.org